Rahim Ademi
Rahim Ademi | |
---|---|
Opći životopisni podatci | |
Datum rođenja | 30. siječnja 1954. |
Mjesto rođenja | Karač, Vučitrn |
Državljanstvo | hrvatsko |
Opis vojnoga službovanja | |
Čin | General bojnik |
Ratovi | Domovinski rat |
Važnije bitke | Bitka za Šibenik Operacija Medački džep Operacija Oluja |
Vojska | Hrvatska vojska |
Rod vojske | Hrvatska kopnena vojska |
Zapovijedao | Zbor narodne garde |
Odlikovanja | Red kneza Domagoja Red bana Jelačića Red hrvatskog trolista Spomenica domovinske zahvalnosti Red hrvatskog pletera |
Rahim Ademi (Karač, Vučitrn, 30. siječnja 1954.), general HV-a.
Rahim Ademi je rođen u selu Karaču, u općini Vučitrn, na tadašnjem SAP Kosovu. Završio je Vojnu akademiju u Beogradu 1976., smjer topništvo, nakon čega je raspoređen na službu u Rogoznicu kraj Šibenika. Tu se i vjenčao sa suprugom Anitom s kojom ima dvije kćeri.[1] Dragovoljno je pristupio u HV (ZNG RH) u ljeto 1991., napustivši djelatnu službu u JNA po čijim je evaluacijama bio jedan od najsposobnijih topničkih časnika (vježbovno natjecanje s konca 1980-tih na kojem je bio drugi). Svoju hrabrost i strategiju kao zapovjednik HV odmah je pokazao obranivši grad Šibenik u napadu JNA i srpskih snaga u rujnu 1991., kao i zauzimanje nekoliko vojarni JNA u Šibeniku i okolici. 28. svibnja 1992. postaje brigadir Hrvatske vojske. Za zamjenika zapovjednika Zbornog područja Gospić imenovan je 1993. godine. Svoje vojno umijeće je pokazao i u mnogo puta u 1993. Operacija Maslenica, kao i Operacija Medački džep, a potom i na području BiH u operacijama HV koje su vođene od studenoga 1994. do studenoga 1995. na potezu od Livanjskog polja – Dinare prema Mrkonjić Gradu tj. u Operacija Zima '94., kao i u svim važnim operacijama na području BiH i RH:
- Operacija Skok-1
- Operacija Skok-2
- Operacija Ljeto '95.
- Operacija Oluja
- Operacija Una
- Operacija Maestral
- Operacija Južni potez
General Ademi svoje zadaće u Domovinskom ratu uglavnom je odrađivao na prvim crtama bojišnice.
Odlukom predsjednika Tuđmana i ministra obrane Gojka Šuška smijenjen je s dužnosti zamjenika zapovjednika Zbornog područja Gospić, kao žrtva koju je Hrvatska priložila međunarodnoj zajednici zbog prijetnja sankcijama, zbog navodnih zločina nad srpskim civilima u Medačkome džepu. Tijekom operacije Džep '93 u rujnu 1993. imao je čin brigadira. Tvrdi kako nije zapovijedao akcijom te da je zapovijedni lanac išao ovako Bobetko – Domazet – Norac. U više intervjua isticao je kako smatra da je žrtvovan jer je Albanac, da je zbog toga sporije napredovao u HV-u od ostalih, te da mu 1998. nisu dozvolili da razgovara s haaškim istražiteljima. Ademi se tijekom suđenja branio sa slobode. Bilo mu je zabranjeno komunicirati s javnošću čega se strogo pridržavao.
Dana 21. svibnja 2001. je sud u Haagu digao optužnicu protiv njega.[2] Ademi se 25. srpnja 2001. predao Haaškom sudu, a u veljači 2002. su ga pustili na slobodu s obvezom da ne ometa postupak. Sedam godina kasnije, 30. svibnja 2008. oslobođen je svih optužbi.[3]
- ↑ arhiv.slobodnadalmacija.hr, "BIVŠA VLAST MI NIJE DOPUSTILA DA SE 1998. ODAZOVEM I OBRANIM PRED HAAŠKIM SUDOM", Davorka Blažević, objavljeno 12. srpnja 2001., pristupljeno 26. prosinca 2012.
- ↑ http://www.un.org/icty/indictment/english/ade-ii010608e.htm
- ↑ http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2008,5,30,,121368.jl[neaktivna poveznica]
- ↑ narodne-novine.nn.hr pristupljeno 30.6.2009.